Posjete špiljama su moguće za vrijeme proljetne, ljetne i jesenske sezone.
Od 01. travnja 2010. godine ulaz u špilju Samograd moguć je svaki dan od 09:00 do 20:00 sati
Od 01. rujna do 01. listopada 2010. godine ulaz u špilju moguć je svakim danom od 09:00 do 17:00 sati.
Od 01. listopada do 01. studenog 2010. godine ulaz u špilju moguć je petkom, subotom i nedjeljom od 10:00 do 15:00 sati. Tijekom tjedna posjet špilji Samograd moguć je uz prethodnu najavu.
POSJET SAMOGRADSKOJ ŠPILJI
* Ostale špilje još neko vrijeme neće biti otvorene za posjetitelje, osim za speleologe.
PROGRAM:
* Dolazak u Pećinski park Grabovača
* Obilazak špilje
* Stručno vođenje sa edukativnim sadržajima
CIJENA:
Plaća se cijena ulaznice u špilju Samograd, a trošak stručnog vođenja, odnosno vodiča snosi Javna ustanova.
* Djeca do 5 godina besplatno
* Djeca, učenici, studenti, branitelji, umirovljenici - do 10 osoba - 30,00 kn
* Djeca, učenici, studenti ,branitelji, umirovljenici - preko 10 osoba - 20,00 kn
* Odrasli do 10 osoba - 40,00 kn
* Odrasli preko 10 osoba - 30,00 kn
Špilja SAMOGRAD
Od velike je prirodne i kulturno-povijesne važnosti. O nazivu špilje govori sam toponim SAMOGRAD (sam-stvoren, sam sagrađen-samograd). Najveća je i najprivlačnija špilja na Grabovači, a nalazi se na istočnim padinama brda Grabovača. Duga je 240 m, visina kanala je od 4 m do 30 m, a širina kanala na nekim mjestima od 25-30 m. Odlikuje je bogatstvo i privlačnost kalcitnih tvorevina: stalaktita, stalagmita, sigastih stupova i dva sigasta mosta.
Ulaz se nalazi na 675 m nadmorske visine, leži u elipsastoj vrtači, u obliku je užeg kanala, a zatim se širi u veliku dvoranu koja se opet sužava. Pristup je lagan i jednostavan, silazak u pećinu po betonskim stepenicama, a napredovanje kroz pećinu je lako po kamenim stepenicama i stazama.
Posjećivale su ga sve dobne skupine od djece do osoba starije životne dobi. Od 1989. godine ima rasvjetu putem dizelskog agregata, a od 2007. godine postojeća rasvjeta spojena je na električnu struju kao izvor napajanja.
Samograd se sastoji od svukupno četiri dvorane. Prirodoslovac Dragutin Hirc ih naziva
* Frasova dvorana u čast školskog nadzornika Karlovačke krajine - Frasa, koji je Samograd opisivao 1850.g.;
* Perušića dvorana, u čast plemićkoj obitelji Perušić, prvim gospodarima Perušića;
* Karlovića dvorana, u čast bana Ivana Karlovića koji je Liku i Krbavu branio od Turaka;
* Kukuljevića dvorana, u čast Ivana Kukuljevića Sakcinskog, povijesničara koji je dao antopološki istraživati Samograd.
Hirc spominje da je petu dvoranu ispunjavalo jezero bistre vode-danas ga nema. |
|
 |