Austrija
Austrija
Naziv Austrija prvi put se spominje u dokumentu koji potpisuje imperator Otto III. kao Ostarrich. Razvoj Austrije počinje s dinastijom Babenborga koji su vladali od 976. do 1246., iako je taj prostor još od Rimskog Carstva konstantno naseljavan, čemu su pridonijele i ceste koje su vodile praktički u sve dijelove Europe. Babenborge je naslijedila slavna dinastija Habsburg koja je Austrijom vladala od 1282. pa sve do kraja Prvog svjetskog rata 1918. Nakon ukidanja Svetog Rimskog Carstva, Austrija je 1867. godine postala dio dvojne monarhije, Austro-Ugarske. Nakon sloma Austro-Ugarske Austrija je prvi put postala zasebna republika, ali samo nakratko. Godine 1938. pripojena je Trećem Reichu, te je lišena držvnosti, a takozvana “druga Republika” nastala je deset godina nakon Drugog svjetskog rata. Nakon komunizma u Istočnoj Europi, Austrija se politički sve više angažirala, te je 1995. postala članica Europske unije. Iako relativno mala u europskim razmjerima, Austrija je danas nezaobilazan politički i ekonomski čimbenik EU.
Lokacija
O Austriji
Austrija je savezna država, demokratska parlamentarna federativna republika.Austriju čini devet samostalnih saveznih zemalja s vlastitim pokrajinskim vladama. Zakonodavno tijelo su oba doma Parlamenta - Nationalrat i Bundesrat.
Austrija je članica Europske unije, Organizacije Ujedinjenih Naroda i većine njezinih dijelova (UNESCO, UNICEF i drugi).
Od gotovo 8 milijuna stanovnika Austrije, približno 98 posto govori njemački. Na jugu i istoku zemlje žive pripadnici šest u Austriji priznatih nacionalnih manjina - Česi, Gradišćanski Hrvati, Mađari, Cigani, Slovaci i Slovenci.
Približno 78 posto Austrijanaca su rimokatolici, 5 posto protestanti a 4,5 posto pripada nekoj drugoj vjerskoj zajednici.
Zemljopis
Austrija je kopnena zemlja na jugu Srednje Europe a susjedi su joj Njemačka, Češka, Slovačka, Mađarska, Slovenija, Italija, Švicarska i Lihtenštajn.
Austrijski krajolici su odraz bogatstva prirode: ispunjavaju ih visoke i srednje planine, brežuljci i ravnine. Od zapada preko juga sve do Bečkog bazena proteže se Alpski prostor (Istočne Alpe, Hohe Tauern, Karniške Alpe, Južne Karavanke i dijelovi Južnih Alpa) što pokriva približno dvije trećine površine zemlje. Zapadni dio Austrije pripada planinama dok na istoku prevladavaju ravnice i brežuljci sve do Panonske nizine na sjeveru Gradišća.
Površina: 83.858 km2
Najviši vrh je Grossglockner sa 3797 m, najvažnija rijeka je Dunav koji Austrijom teče u dužini od oko 350 km.
Austrija leži u umjerenoj zoni utjecaja atlantske i kontinentalne srednjoeuropske klime. Godišnja doba stoga tu zadržavaju temperaturne znaèajke.
Uvjetovana topografskom raznovrsnošću i protezanjem od zapada prema istoku, razlikuju se tri bitna klimatska područja.
Na istoku
Panonska klima već pod utjecajem kontinentalne s razmjerno malo padalina, vruća ljeta ali umjerene zime.
U planinskim područjima
Alpska klima - obilje oborina (osim u unutaralpskim kotlinama kakva je, na primjer, u gornjem toku Inna), kratka ljeta, duge zime.
Ostali dijelovi zemlje
Prijelazna klima uvjetovana atlantskim (na zapadu) odnosno kontinentalnim utjecajima na jugoistoku zemlje.
- Hrvatski jezik
- English language