Jadransko more

Jadran obuhvaća prostor između Balkanskog i Apeninskog poluotoka. Dio koji pripada Republici Hrvatskoj je prostor istočne obale, koja se prostire od Prevlake na jugu do rta Savudrije na zapadu, uključujući sve otoke, otočiće i hridi duž obale, te otočje Palagruža (broj otoka, otočića i hridi je preko 1700), te predstavlja jedinstveno područje u Europi, kako za krstarenja motornim brodicama, gliserima ili jedrilicama, ali i za uživanje u podmorskom svijetu.

Više od polovine ukupne površine Hrvatske pripada moru - toplom, čistom, modrom i sunčanom. Siloviti vjetrovi, veliki valovi i jake struje su rijetki, a velikih plimnih razlika nema. Podmorje je raznoliko u reljefu, hridinasto i pješčano, raznovrsno i raznobojno u flori i fauni.

Najpliće je more oko istarske obale (do 50 m), oko otoka Palagruže se produbljuje do 250 m. Na jugu je znatno dublje, do 1300 m oko otoka Jabuke. Stotine vrsta riba, glavonožaca, rakova i školjaka obitavaju u obalnom i pučinskom moru. Bočata voda u području obalnih vrulja i riječnih ušća obiluje ciplima i jeguljama.

Špiljski nalazi hvarske kulture otkrivaju poznavanje brodova 3500 godina prije Krista. Na vesla i jedra plovile su ilirske ratne liburne, starohrvatske sagene i kondure po jadranu i širom Sredozemlja. Hrvati su vrsni brodograditelji i pomorci od davnih vremena; jedrenjacima su plovili preko oceana i istraživali Novi svijet. I danas grade brodove - od klasičnih drvenih jahti do supertankera koji plove svim morima svijeta. Tradicionalni leuti i gajete (brodice s jednim jarbolom) i danas služe ribarskim obiteljima. Obrok ribara i mornara tradicionalno čine ribe i plodovi mora začinjeni djevičanskim maslinovim uljem.