Obala i otoci
Hrvatska obala s otocima spada u najrazvijenije u svijetu. Od 1185 otoka, grebena i hridi, koji su ostali nakon dizanja razine Jadranskog mora, 13000 godina prije Krista, danas je samo 67 nastanjenih. Obilje otoka i otočića privlači putnike avanturiste iz cijelog svijeta. Kajakaše i jedriličare oduševljavaju manji otoci romantičnim ugođajem, opuštenim načinom života u mirnoći i ljepoti.
U mnogim otočnim gradićima oduševit će vas prekrasna arhitektura i ugođaj, antički spomenici, umjetnost u kamenu, drvu, na platnu i starim pergamentima.
Vrstan kamen i klesarsko umijeće otočka je tradicija. Kamen s otoka Brača ugrađen je u gradove, ljetnikovce i mnoga majstorska djela u Hrvatskoj, italiji i diljem svijeta.
Kameni putokazi i čuvari, jadranski svjetionici danas su pretežno automatizirani, tek je 15-ak svjetionika s posadom. Neki od njih su uređeni za boravak i mogu se unajmiti za robinzonsku avanturu na usamljenom otoku.
Otoke ćete najbolje upoznati poduzmete li pješačku ili biciklističku turu. a svakako treba obuhvatiti nake od najvećih otoka: Lošinj, Cres, Krk, Rab, Brač, Ugljan - Pašman, Hvar, Vis, Korčula, Mljet.
Gradovi na obali širili su se oko jezgre iz antičkih vremena ili ponovno gradili na tim osnovama. Dobro su sačuvane mnoge urbane cjeline, prepoznatiljive po crkvama i zvonicima, palačama i trgovima, utvrdama. U njima ćete naći razloga za posjet muzeju, prirodnoj i umjetničkoj zbirci, akvariju, spomenicima svjetovne i sakralne arhitekture iz davnih i bližih povijesnih razdoblja. Najveći urbani centri na obali: Pula, Rijeka, Zadar, Šibenik, Split i Dubrovnik nisu daleko od aerodroma, imaju luke koje ih povezuju s otocima i međusobno, redovite autobusne linije, a neki i željezničke veze s unutrašnjošću.
Među 1185 otoka i grebena rasutih duž jadranske obale, izgrađenih od čvrstog i oštrog kamenja te šačice zemlje, izdvojit ćemo Vam neke od njih.
Rab
G. 1889. mjesno ga je vijeće proglasilo kupalištem i lječilištem. Britanski kralj Edward VIII. posebice je poticao razvoj turizma na Rabu dok je onđe boravio sa svojom velikom ljubavi Amerikankom Wallis Simpson. Legenda kaže da se on prvi okupao bez ođeće. To je početak nudizma na Rabu. Rab je jedan od otoka najbogatijih šumama s čak 300 izvora vode.
Pag
je otok diljem kojeg se pružaju mitski maslinici, bogat je morskom soli i slavan zbog svoje čipke te sira, poznate svjetske delikatese. Ovčje mlijeko, maslinovo ulje i što vam više treba? Možda ovo: dio Paga čiji osebujni reljef nalikuje površini Mjeseca.
Prođete li srednjojadranskim otocima poput
Oliba, Silbe, Molata, Premude, Vira, Dugog otoka, Lovrade i Pašmana, primijetit ćete kako svakodnevni problemi i društveni okovi nestaju daleko iza vas. Ispred vas prostire se samo netaknuta priroda. Ovi će vas otoci opčiniti, podariti vam energiju i obogatiti vas. Postat će vaš san, san koji sanjate širom otvorenih očiju.
Silba
je otok brodovlasnika i kapetana te njihovih kuća. To je ujedno i luka koja je zaštićena od naleta vjetra. Otok je to ribara i moreplovaca koji je među mornarima poznat kao sigurno utočište od oluje.
Otok Ugljan
"predgrađe" je i vrt Zadra, a ime je dobio zbog obilne proizvodnje ulja. Naime, na ovom otoku ima više od 100.000 maslinovih stabala.
Pašman
Obližnji otok Pašman srastao je s Ugljanom. Oni su zapravo blizanci, a jedina je razlika što je Pašman nešto mirniji. Oba su otoka jednako lijepa, a prekrivaju ih srebrnasti maslinici. Ta dva bisera mogu se viđeti iz obalnoga grada Biograda, geografskog centra Jadrana. Iž je otok koji se nalazi između Ugljana i Dugog otoka. Pođednako je poznat po onome što ima i po onome što nema: ima bujnu mediteransku vegetaciju, a nema automobila.
Dugi otok
Na Dugome otoku moći ćete otpočinuti u prirodnom rezervatu površine 114 km2. Ima onđe ribara, poljoprivrednika, krasnih skrovitih plaža i turističkih objekata. Grad Telašćica najveća je prirodna luka među svim jadranskim otocima, a na otoku se osim njega nalazi park prirode i stanište muflona. Bogata šumovita sjeverozapadna obala prepuna je širokih spilja, a onđe je lijepa plaža sa svjetionikom visokim 41 m. Zanimljivo je spomenuti da je 1949., tijekom gradnje svjetionika, žbuki dodano 100.000 žumanjaka kako sunce i more ne bi narušili njegovu ljepotu.