O Italiji

Vulkani i arheološki ostaci, plodne doline i kolijevka renesanse, ulični život i barokne fontane, odlične autoceste i osebujna vina, gastronomija i opera, industrija automobila i najbogatiji svjetski muzeji. Sve je ovo Italija, i još puno više. Popeti se na Etnu, ploviti do Plave pećine na Capriju, kušati breske na Campo dei Fiori u Rimu, dotaknuti Davida u Firenci, popiti esspreso u Veneciji znači saznati zašto je zovu Bell' Italia.
Geografski položaj
Italija se nalazi na jugu Europe (Apeninski poluotok)
Površina: 301.270 km2
Broj stanovnika: 57.200.000

Zbog njezine dužine od 1 200 km, od Alpi do "vrha čizmice", postoje velike razlike unutar zemlje. Ujedno zemlja ima i dva otoka, Siciliju i Sardiniju.
Geografske promjene od sjevera prema jugu rezultirale su obiljem različite hrane, ali je povijesni utjecaj odigrao važnu ulogu. Tako, primjerice sicilijanska kuhinja i danas sadrži utjecaje arapske kuhinje, dok se austro-ugarski gulaš može probati u Trstu.

Povijesni utjecaj
"Svaka regija u Italiji ima svoju priču o tjestenini. Stanovnici Ligurnije govore da su đenovski trgovci nabavili recept od nomadskih plemena."
Prehrana Rimljana sadržavala je namirnice poput mesa, ribe, voća i povrća, iako su se one katkad kombinirale na način koji bi nam danas bio neprihvatljiv.
Prodiranjem islama u južnu Europu tijekom 9. stoljeća došlo je i do orijentalnog utjecaja na talijansku kuhinju. U Siciliju i južnu Italiju Arapi su donijeli kulturu pripreme sladoleda i sorbeta, kao i arapskih slastica i slatkiša. Do današnjih dana zadržala se tradicija proizvodnje finih kolača, torti i drugih poslastica.
Tradicija kuhanja jela starih Rimljana u srednjem se vijeku slabo očuvala. Monarsi su si rijetko mogli priuštiti meso, ali su zato razvili jela s povrćem.
Zahvaljujući križarskim ratovima, iz Svete Zemlje u Europu dolazi šećer koji potiskuje med kao jedino dotad poznato sladilo.
Putovanja Marka Pola donose Veneciji privilegiju da prva u Europi upozna svijet egzotičnih začina koji pridonose rafiniranosti luksuznih jela. U razdoblju renesanse (15. st.) raste interes za kulinarstvo te se i tiska prva kuharica.

Karakteristike kuhinje
Talijanski stol uvijek je bogat različitom hranom, ali ono što uvijek ostaje prisutno jest regionalna posebnost, visoka kvaliteta proizvoda i osjećaj za tradiciju. Hrana u Italiji predstavlja istinski užitak koji se slavi svakodnevno kao gozba za sva osjetila u društvu obitelji ili prijatelja, kod kuće ili u dobrom restoranu.