O Sloveniji

Republika Slovenija je primorska i podalpska država na jugu Srednje Europe, koja na zapadu graniči s Italijom, na sjeveru s Austrijom, na sjeveroistoku s Mađarskom, na istoku i jugu s Hrvatskom, a na jugozapadu ima izlaz na Jadransko more. Slovenija je članica Ujedinjenih naroda, a od 1. svibnja 2004. i Europske Unije i saveza NATO.

Sunačane alpe
Veći dio Julijskih Alpi nalazi se u sklopu Nacionalnog parka Triglav. Na njegovu rubu nalazi se svjetski poznati Bled. Svojim brojnim mogućnostima za rekreaciju, kongresnom dvoranom, igračnicom i igralištem za golf pravi je turistički raj. Bohinj je polazište za brojne planinarske ture. Bohinjsko jezero i Bohinjska Bistrica pravi su raj za ljubitelje vodenih aktivnosti. U bližoj okolici su skijališta, staze za skijaško trčanje, ali i mogućnosti za planinski biciklizam, jedrenje padobranom, sportsko penjanje i drugo. Kranjska Gora ljeti privlači sportom i rekreacijom u prirodi, zimi odličnim terenima za različite oblike skijanja. U obližnjoj Planici svake se godine natječu najbolji svjetski skakači na skijama. Mjesta u dolini smaragdne rijeke Soče, Bovec, Kobarid i Tolmin, privlače one koji traže mir, ali i one koji vole pustolovine.

Zelenei mediteran
Slovenska obala duga je 46,6 kilometara. Gradovi Piran, Izola i Kopar, raspoređeni uzduž obale, privlače svojim srednjovjekovnim izgledom. Za Kopar govore da je svojom povijesnom jezgrom jedan od najslikovitijih dijelova Istarskog poluotoka. Izola je primorsko mjestašce bogate ribarske tradicije. Turizam je koncentriran uz južni rub naselja, Simonov zaljev, gdje je kupalište, gdje su hoteli i restorani. Piran, stari lučki grad, u cijelosti je zaštićen kao kulturno-povijesni spomenik i sačuvao je izvornu osnovu s uskim ulicama i stiješnjenim kućama, koje se od obalne ravnice stepeničasto dižu prema vrhu sljemena i daju okolici sredozemne karakteristike. Najduljom turističkom tradicijom može se pohvaliti Portorož, turističko mjesto s udobnim hotelima koji imaju moderne bazene, raznolikom ponudom restorana i priredaba, omiljeno kongresno središte.

Tajanstveni kras
Kras ima dva lica – jedno iznad i jedno ispod površine. Za to su "krivi" vapnenac i voda. Na površini "stvaraju" kraške vrtače, škrape, izvore, ulegnuća, jarke i polja (Planinsko, Cerkniško), ispod površine prostiru se brojni ponori i kraške špilje – kažu da je podzemni svijet slovenskog Krasa jedan od najljepših na Zemlji. U Sloveniji je više tisuća kraških špilja i ponora, za turiste je uređeno i otvoreno 20 vapnenačkih riznica koje su stvorile kraške ponornice. Najposjećenije su Postojnska jama, Škocjanske jame, koje su od 1986. godine na popisu UNESCO-a, Pivka i Črna jama, Križna jama, Vilenica i druge. Sa slovenskog Krasa su i plemeniti konji lipicanci. Lipica, gdje se već više od četiri stoljeća razvija Kobilarna, kolijevka je tih konja. Danas je Lipica turističko-rekreacijsko središte sa školom jahanja, međunarodna pozornica tradicionalnih sportskih jahaćih priredaba.

Živahna Ljubljana
Za Ljubljanu, koja ima oko 276.000 stanovnika, kažu da je grad po mjeri čovjeka. Zapravo ubraja se u srednje velike europske gradove, ali pruža ugođaj manjeg grada, bez obzira na to što ima sve što imaju i velike prijestolnice. Grad je to susreta kultura istoka i zapada, zato se staro harmonično prepleće s novim. Grad je to kulture, brojnih kazališta, muzeja i galerija, ponosi se i jednom od najstarijih filharmonija na svijetu. Grad je to koncerata i različitih priredbi, znanstveni i univerzitetski centar i grad brojnih poslovnih susreta. Grad je to i gdje se ljeti brojne kavane i restorani prošire na otvoreno, na obale Ljubljanice, te na trgove starog gradskog jezgra. Zbog svoga geografskog položaja, prijestolnica je izvrsno polazište za otkrivanje raznolikih lica i ljepota Slovenije.

Veselo Pohorje
Na oko 1000 četvornih kilometara velikom i crnogoričnom šumom prošaranom Pohorju ponegdje su se razvili skijaški centri (Areh, Rogla, Kope), drugdje se šumskim putevima, s kojima je prošarano, može šetati, voziti bicikle i jahati. Pohorje posjećuju i ljubitelji padobranstva, zmajarenja i leta balonima, ali i oni koji vole otkrivanje prašuma i netaknutih voda. Maribor s malo manje od 115.000 stanovnika slovi kao drugo najvažnije središte Slovenije. Ponosi se najstarijom lozom na svijetu, koja već više od četiri stoljeća raste u gradskoj jezgri uz Dravu; uz Dravu je i slikoviti i živahni Lent, poznat po međunarodnom multikulturalnom Festivalu Lent. Prostrani vinogradi koji se od ruba grada penju po mariborskim brežuljcima prošarani su s više od 50 kilometara vinskih cesta. Na njima su brojna turistička gospodarstva i vinotoče. Maribor s prostorima za kongresne djelatnosti u hotelu Habakuk postaje i značajnim kongresnim centrom Slovenije.