Švicarska

O Švicarskoj

Sastoji se od tri geografska različita djela: Jure na sjeverozapadu, Švicarske visoravni u srednjem dijelu i Alpa na jugu i jugoistoku. Oko 10% državnog teritorija zaprema vapnenačka Jura (prosječna visina 700 - 800 m) s krškim formama reljefa, 30% Švicarska visoravan (500 -1000 m), građena od pješčenjaka i konglomerata koje pokrivaju glacijalni nanosi, a 60% Alpe. Dolinom Rhone, Gotthardskim masivom i dolinom Rajne odvojene su Bernske i Glarnske Alpe na sjeveru od Peninskih ili Valiških (najviši vrh u Švicarskoj Dufour, 4633 m), Lepontskih i Retijskih na jugu. Na Peninskim i Bernskim Alpama, nalazi se najveće alpsko područje ledenjaka (Altschgletscher).

Švicarska je alpska zemlja čija je prosječna nadmorska visina 500-800 m. Njeni najveći vrhovi prelaze i preko 4 500m. Najviši vrhovi su Monta Rosa (4 635 m) i Matterhorn 4 478 m. Klima je umjereno-kontinentalna, dok je na planinama planinska te alpska. Tokom zime puše vjetar zvani fen (föhn), koji puše s Alpa u pravcu dolina.

Stanovništvo
Najslabije je naseljeno Alpsko područje (25-50 stanovnika na km2). Glavnina stanovništva okupljena je na prostoru Švicarske visoravni; tu se nalaze najvažniji gradovi s glavnim granama industrije i najveći dio poljoprivredne površine.

Glavni je grad Bern (141 300 stanovnika veliki Bern 282 400 stanovnika, 1980), a najveći Zurich (374 200 stanovnika, Veliki Zürich, 707 300 stanovnika, 1975); ostali su istaknuti gradski centri Basel, Ženeva (Geneve), Lausanne i Luzern. Prema popisu iz 1970. god. 64,9% stanovnika govori njemački (Schwyzerdütsch), 18,1% francuski, 11,9% talijanski i 0,8% retoromanski (4,3% otpada na ostale jezike). U Švicarskoj boravi 1 012 710 stranih državljana (1975). Među sveučilištima (ukupno sedam) najstarije je u Baselu (osnovano 1460).
Zemlja ima oko 7 500 000 stanovnika.

Povijest
Tragovi ljudskih naselja na području Švicarske potječu iz ranog paleolitika. U II st. naseljavali su zapadni dio zemlje kelti Helveti, koji su ratovali s Rimom, i nakon Cezarove pobjede kod Bibracte potpali pod njegovu vlast. U III. i IV. st. istočnu Švicarsku počinju zaposjedati Alemani, a zapadni su dio u drugoj polovici V. st. zauzeli Burgundi. Od VI. st. Švicarska je uz prekide bila u sastavu franačke države. U XI. – XIII. st. gotovo su cijelim teritorijem sjevernim od Ženevskog jezera vladali grofovi, poslije vojvode od Zahringena. U drugoj polovici XII st. dominiraju u jugozapadnom dijelu zemlje grofovi Savojski , a na sjeveroistoku grofovi Habsburški. Za I. svjetskog rata neutralnost Švicarske nije bila ugrožena. Švicarska je 1920. stupila u Ligu naroda, zadržavši i dalje položaj neutralne zemlje. Za II. svjetskog rata Švicarska je održala svoju neutralnost pomažući prvo na obje strane, a kasnije samo Njemačku i Italiju. 1946. god uspostavljeni su diplomatski odnosi sa Sovjetskim Savezom. Švicarska nije tražila primanje u UN, jer joj je priznat status stalno neutralne države. Na referendumu 1959. odbijen je prijedlog da žene dobiju pravo glasa. God. 1960. Švicarska je pristupila Europskom udruženju za slobodnu trgovinu (EFTA). 1971. žene su dobile pravo glasa.